utorak, 29.03.2011.

NAČIN DJELOVANJA MEHANIZAMA 5.R. TEMA 6.2.

1. Opiši ulogu prostih alata.

Samostalna upotreba prostih alata (poluga, kosina, kugla, valjak, klin i kotač) relativno je ograničena. Kombinacijom prostih alata nastaju jednostavni alati (kliješta, čekić, škare, pila, vaga, ručna kolica, mehaničarski ključ, itd.), a njihova upotreba je mnogo veća. Kombinacijom prostih alata nastaju i elementi strojeva koji imaju važnu ulogu u konstrukciji složenih tehničkih tvorevina.

2. Navedi važnije elemente strojeva.

Važniji elementi strojeva su ležajevi, osovine, vratila, zupčanici, lančanici, lanci, remenice, remenja, tarenice, pužni vijak, navojna vratila, zubne letve, vijci, matice, podloške, zakovice, osigurači, zatici, klinovi, opruge, brtvila, itd.

3. Navedi vrste ležajeva i opiši.

Ležajevi se dijele na klizne i valjne (kotrljajuće), a oni se dalje dijele na kuglične i valjkaste. Trenje kotrljanja je znatno manje od trenja klizanja. Visoka kvaliteta obrade, mala dodirna površina i podmazivanje uzrok su da kod ležaja imamo male gubitke energije.

4. Navedi razliku između vratila i osovine.

Na vratilo su učvršćeni elementi strojeva zupčanici, remenice, lančanici... Oni se zajedno vrte i prenose snagu. Osovina se može, ali i ne mora vrtiti i ne prenosi snagu.

5. Od čega su sastavljeni mehanizmi i koja je njihova uloga?

Mehanizmi nastaju udruživanjem elemenata strojeva i prostih alata. Nihova je uloga prijenos ili promjena načina gibanja (kružno u pravocrtno). Mehanizam mora imati nepomični dio kojeg nazivamo vodilica.
Primjeri nepomičnog dijela mehanizma su: rama bicikla, kućište pužnog mehanizma, nepomični dio stolnog škripca.

6. Što je kinematički par mehanizma?

Kinematički par je svaki pokretni spoj dijelova mehanizma (dva elementa koji su u zahvatu)

7. Kako se nazivaju pokretni dijelovi mehanizma?

Pokretni dijelovi mehanizma su pogonski član (onaj koji prenosi gibanje) i gonjeni član (onaj na kog se prenosi gibanje) i on izvodi prinudno gibanje.

8. Navedi značajnije mehanizme.

Mehanizmi za prijenos gibanja su: zupčani, pužni, lančani, tarni i remenski. Mehanizmi za promjenu kružnog gibanja u pravocrtno su mehanizmi zupčane letve, navojnog vretena, ekscentra, klipa itd.

9. Opiši zupčani mehanizam.

Zupčanik je nastao udruživanjem prostih alata kotača i klina. Zupčani mehanizam koristimo kad prenosimo gibanje u neposrednu blizinu, a zupčanici se pritom okreću u suprotnom smjeru. Glavnu primjenu imaju u motornim vozilima (mjenjačka kutija) i alatnim strojevima. Zupčani mehanizam ima relativno mali prijenosni odnos, ali zato ima veliko iskorištenje. Zupčanici se mogu vrtiti i do 100 000 okreta u minuti. Zakonitosti mehanizma određeni su formulom.

Z1 : Z2 = n2 : n1

Z1 broj zubi pogonskog zupčanika.....................Z2 broj zubi gonjenog zupčanika
n1 broj okretaja pogonskog zupčanika..............n2 broj okretaja gonjenog zupčanika

9.1. Povijest zupčanog mahanizma *****+

Prvi poznati zubni mehanizam potječe iz drugog stoljeća prije Krista. Radi se o mehanizmu za astronomske izračune koji se sastoji od 37 precizno izrađenih zupčanika od kositrene bronce. Pronađen je početkom 20 stoljeća u brodolomu pored otoka Antikitere u blizini Krete. Rendgenskim snimanjem dešifrirana je funkcija i upute za rukovanje te napravljena moderna replika, koja djeluje impresivno, pa preporučamo da se posjete stranice na Internetu koje obrađuju misteriju nazvanu Antikitera mehanizam.

10. Navedi specifičnost pužnog mehanizama.

Specifičnost pužnog mehanizma je veliki prijenosni odnos uz relativno malo iskorištenje ( gubici mogu biti i oko 50%). Za jedan okret pužnog vijka zupčanik se pomakne za jedan zub. Iz navedenog se uočava da se pužni vijak ponaša kao zupčanik sa jednim zubom, a prijenosni je omjer jednak broju zubi zupčanika. Za bolje iskorištenje koristimo viševojne pužne vijke, a tada sa kod izračuna prijenosnog omjera broj zubi zupčanika dijeli sa 2 ili 3... Pužni vijak je isključivo pogonski član, a može imati do 30 000 okreta u minuti.

11. Opiši lančani mehanizam.

Lančani mehanizam koristimo kad gibanje trebamo prenjeti na određenu udaljenost. Zbog postojanja trećeg člana mehanizma lanca oba lančanika se okreću u istom smjeru. Primjenjuje se za pogon bicikla, motocikla, poljoprivrednih strojeva, robota itd. Zakonitosti lančanog mehanizma određene su istom formulam kao i kod zupčanog mehanizma.

Z1 : Z2 = n2 : n1

Z1 broj zubi pogonskog lančanika.............................Z2 broj zubi gonjenog lančanika
n1 broj okretaja pogonskog lančanika.......................n2 broj zubi gonjenog lančanika

11.1. Povijest lančanog mehanizma *****+

Prvi poznati zapis o upotrebi lančanog mehanizma potječe iz trećeg stoljeća prije Krista, a korišten je za napinjanje samostrijela. Izumitelj je poznati grčki inženjer Filon iz Bizantiona.

12. Opiši tarni mehanizam.

Tarni prijenos se korisi kada se prenose relativno male sile. Tarenice se iztađuju od tvrde gume (ebonit) jer je potrebno veće trenje. Poznati primjer tarnog prijenosa je pogon dinama na biciklu. Za određivanje broja okretaja bitni su promjeri tarenica, a računaju se po formuli:

d1 : d2 = n2 : n1

d1 promjer pogonske remenice.............................d2 promjer gonjene remenice
n1 broj okretaja pogonske remenice......................n2 broj okretaja gonjene remenice

13. Opiši remenski mehanizam.

Remenski mehanizam koristimo kad gibanje moramo prenjeti na određenu udaljenost. Sastoji se od pogonske i gonjene remenice i remena. Za veća opterećenja odabiremo klinasti remen. Prmjer klinastog remena je pogon ventilatora, alternatora i pumpe za vodu kod automobilskog motora. Zakonitosti remenskog prijenosa određuju se pomoću formule.

d1 : d2 = n2 : n1

d1 promjer pogonske remenice..........................d2 promjer gonjene remenice
n1 broj okretaja pogonske remenice.................. n2 broj okretaja gonjene remenice

14. Izračun prijenosnog omjera zupčanog mehanizma u skladu sa ISO standardom *****+

Međunarodni propisi nalažu da se kod izračuna mora uzeti u obzir dva dodatna uvjeta. Smjer prijenosa snage od pogonskog zupčanika do gonjenog, te da li se zupčanici vrte u istom i li suprotnom smjeru. Ako se radi o smanjenju broja okretaja (reduktor) prijenosni omjer je veći od jedan i negativnog je predznaka zbog suprotnog smjera vrtnje. Vrijednost se računa kad podjelimo broj zubi gonjenog sa brojem zubi pogonskog zupčanika ili ako podjelimo broj okretaja pogonskog sa brojem okretaja gonjenog zupčanika te dobijemo rezultat naprimjer i= -4. U slučaju povećavanja broja okretaja (multilikator) račun je isti ali je vrijednost prijenosnog omjera manja od 1 i negativnog je predznaka te dobijemo rezultat naprimjer i= -1/4.

15. Kod pojednostavljenog izračuna moramo uzeti u obzir da se manji zupčanik uvijek vrti brže, a vrijednost prijenosnog omjera izračunamo dijeljenjem broja zubi ili broja okretaja.

16. Opiši mehanizam zubne letve.

Sastoji se od zubne letve i zupčanika a pretvara kružno gibanje u pravocrtno ili obrnuto. Primjenjuje se kod alatnih strojeva i motornih vozila za upravljanje kotačima. Kružno gibanje upravljača pretvara se u pravocrtno pomicanje zubne letve koja je smještena između kotača i preko kuglastih spojnih elemenata ih pomiče lijevo-desno.

17. Opiši mehanizam klipa.

Klip motora giba se pravocrtno i djeluje na koljenasto vratilo (radilica) koja se giba kružno i preko mjenjačke kutije pokreće kotače motornih vozila.

18.Kako se koriste mehanizami ekscentra ( bregasta osovina motornih vozila)?

Mehanizam ekscentra pretvara kružno gibanje bregaste osovine u pravocrtno gibanje ventila.

19. Opiši mehanizam navojnog vretena.

Mehanizam se sastoji od navojnog vretena i matice. Pretvara kružno gibanje u pravocrtno, a glavnu primjenu ima kod alatnih strojeva i stolnog škripca.

Sadržaji označeni znakom *****+ su dodatni ili izborni.
- 21:52 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>